Zavod za hitnu medicinu KBC Zagreb – Hitna služba

E-mail Ispis PDF

PREDSTAVLJAMO ODJEL

 
Zavod za hitnu medicinu KBC Zagreb
Hitna služba

Autor: Igor Pelaić


 

Ukratko o Zavodu za hitnu medicinu
Zavod za hitnu medicinu KBC-a Zagreb novi je Zavod u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Osnovan je u studenom 2007. godine i od tada djeluje kao centralni hitni prijem, te objedinjuje sve specijalnosti osim hitne psihijatrije i hitne pedijatrije, ali uključujuću dječju kirurgiju (najčešće traumatologiju), oftalmologiju i otorinolaringologiju.

Zavod za hitnu medicinu je organizacijska jedinica KBC-a Zagreb koja:
•    zbrinjava akutno oboljele i ozlijeđene osobe sa ugroženim vitalnim funkcijama,
•    održava život u iznenada vitalno ugroženih bolesnika,
•    provodi reanimaciju na razini „ALS“-a,
•    te omogućuje opservaciju bolesnika i 24 satni monitoring.


Zavod za hitnu medicinu je maksimalno prostorno i funkcionalno prilagođen zbrinjavanju hitnih bolesnika. Moderno je uređen i suvremeno opremljen. Cijeli prostor Hitne službe je ozvučen sustavom razglasa i interfona što nam uvelike olakšava međusobnu komunikaciju između osoblja i bolesnika.

Prostor Zavoda za hitnu medicinu
Zavod je arhitektonski konstruiran po sistemu „kruga“, na način da postoje dva ulaza – jedan za bolesnike koji dolaze sami ili u pratnji i drugi ulaz namjenjen vozilima hitne medicinske pomoći. Odmah po ulasku u Hitnu službu dolazimo do prostrane čekaonice, baš onakve kakva treba i biti s obzirom na broj bolesnika koji dnevno prođe kroz Hitnu službu.

 

Ulaz u hitnu službu

 


Dijagnostika
    U prostorima čekaonice nalazi se i odjel hitne RTG i CT dijagnostike koji nam uvelike olakšava svakodnevni rad, jer je svojom dostupnosti transport bolesnika smanjen na najmanju moguću mjeru, što je od velike važnosti kada se radi o vitalno ugroženom bolesniku.


Hitni laboratorij
    Uz trijažni pult nalazi se i hitni laboratorij bez kojeg svakodnevni rad Hitne službe ne bi mogli zamisliti. Ovaj laboratorij radi kao i Hitna služba 24 sata dnevno i koristi se samo za bolesnike Hitne službe, kako bi nalazi za hitne bolesnike bili što prije gotovi. Laboratorij objedinjuje hitnu biokemiju, hematologiju i koagulaciju. Računalnim umreženjem sa laboratorijem postignuto je da vrijeme od primitka uzorka do izdavanja nalaza bude smanjeno na najmanju moguću mjeru.

Hitni laboratorij



Trijaža
U središnjem dijelu čekaonice nalazi se trijažni pult ili popularno zvana „trijaža“. To je centralno mjesto Zavoda gdje sve počinje i završava. Ovdje bolesnik dolazi, iznosi svoj problem (akutno stanje, bolest ili ozljedu) trijažnoj medicinskoj sestri, te ga ona upisuje u računalo i tada se  ovisno od stanja bolesnika određuje kategorija – stupanj hitnosti. Razlikujemo 5 stupnjeva hitnosti (1.-5.) sa vremenom čekanja od 0-120 minuta. Ukoliko je bolesnik vitalno ugrožen, tada je to 1. stupanj hitnosti i takav bolesnik odmah dobiva pomoć. Ukoliko je bolesnik trijažiran sa nižim stupnjem hitnosti upućuje ga se u čekaonicu i informira kako će biti prozvan preko razglasa.
Po završetku obrade bolesnik se ponovno vraća na trijažu gdje ovjerava povijest bolesti i plaća participaciju ukoliko nema dopunsko osiguranje.

Trijaža



Najava hitnog prijema
    „Faktor vrijeme“ često je presudan kada je riječ o kritičnom bolesniku budući da znamo da „zlatni sat“ počinje od trenutka bolesnikove ozljede, a ne od trenutka kada bolesnik stigne u Hitnu službu. Stoga je za adekvatnu pripremu osoblja i opreme nužna pravodobna informacija o dolasku kritičnog bolesnika u Hitnu službu tzv. najava hitnog prijema, koja se provodi od strane nadležne hitne medicinske pomoći.
Koristim priliku da pohvalim dosadašnju suradnju sa Ustanovom za hitnu medicinsku pomoć Zagreb koja nam uvijek pravovremeno najavi svoj dolazak sa vitalno ugroženim bolesnikom kako bi se mi mogli adekvatno pripremiti za njihov dolazak. Informiraju nas o radnoj dijagnozi (npr. kardijalni arest, plućni edem i sl.), stanju bolesnika i procijenjenom vremenu dolaska. Ukoliko se radi o traumatiziranom bolesniku tada dobivamo i informaciju o mehanizmu ozljede (npr. nalet osobnog vozila na pješaka, pad s visine).

Reanimacijske sale
Prolaskom pored trijaže ili direktnim ulazom namjenjenom vozilima hitne medicinske pomoći dolazimo do velikog predvorja gdje se nalaze sale za reanimaciju.

Ispred reanimacijskih sala



Sale za reanimaciju Hitne službe s pravom možemo zvati „šok-sobe“ jer se prostorno, a posebice opremom ne razlikuju od Jedinice intenzivnog liječenja. U salama za reanimaciju možemo zbrinuti najzahtjevnije bolesnike i osposobiti ih za transport do nadležnog JIL-a.
Reanimacija „A“ prilagođena je reanimacijskom tretmanu odraslih osoba neovisno o etiologiji. Ovdje najčešće zbrinjavamo teške politraume, neurotraume, otrovanja sa posljedicom respiratorne insuficijencije i kardijalne areste. U reanimaciji „A“ istovremeno možemo zbrinuti 2 bolesnika.

Reanimacija „A“
 


Reanimacija „B“ se na prvi pogled ne razlikuje od reanimacije „A“, no ova sala je prilagođena reanimacijskom tretmanu djece neovisno o etiologiji. Najčešće zbrinjavamo djecu sa teškom traumom i politraumom. Oprema je prilagođena djeci (baloni za ventilaciju, cijevi za respirator, manžete, elektrode, senzori, pedale defibrilatora, ovratnici i sl).

Reanimacija „B“



U salama za reanimaciju raspolažemo najsuvremenijom opremom za akutno zbrinjavanje -  Dräger: „Agila“ pokretni viseći šinski sistem, „Evita 4 edition“ respiratori za intenzivno liječenje, „Infinity Delta“ invazivni modularni hemodinamski monitori, „Oxylog 3000“ transportni respiratori, Medtronic: „Lifepak 20“ bifazični defibrilatori, Linet kreveti za intenzivno liječenje, perfuzori, aspiratori sa aspiracijskim vrećicama, Laerdal: transportni aspiratori, samošireći baloni i oprema za imobilizaciju, torakalne pumpe na vakuum, potpuno opremljena kolica za reanimaciju (sa jednakim rasporedom opreme i pribora), koferi za reanimaciju u transportu, a također u svakoj sali imamo zidne digitalne „timer“-e trajanja reanimacije koji se aktiviraju odmah po ulasku u reanimacijsku salu kako bi u svakom trenutku mogli znati koliko vremenski traje pojedina reanimacija.

Ispravnost opreme i prisutnost potrebnog pribora provjerava voditelj smjene na početku svoje smjene i na kraju smjene što svojim potpisom potvrđuje u protokolu nadzora reanimacijskih sala.

Ono što našu Hitnu službu čini posebnom je način na koji se bolesnik zbrine u reanimacijskoj sali. Tako se npr. teško politraumatiziranom bolesniku postavlja centralni venski kateter, arterijska kanila, invazivni monitoring tlaka, provodi se torakalna drenaža (ukoliko je potrebno) i svi ostali potrebni postupci, te ga se tako zbrinutog uz pratnju i monitoring transportira do JIL-a.


Hitne operacijske sale
    U tzv. „lijevom hodniku“ Hitne službe nalaze se hitne operacijske sale, gipsaonica, ljekarna, upravni trakt, garderobe osoblja i prostor za odmor osoblja Hitne službe.
   
Operacijske sale najčešće koristimo za male zahvate i obradu rana. S obzirom na opremu tijekom operativnih zahvata moguće je provesti sve metode anestezije.

Hitne operacijske sale
 


Prostor hitnih operacijskih sala konstruiran je po preporukama za sprečavanje intrahospitalnih infekcija (propusnici za osoblje, prostorije čistog i nečistog). U operacijskim salama je instalirana suvremena medicinska oprema, anesteziološki aparati „Drager Primus“ i suvremeni invazivni hemodinamski monitoring.


Ambulante i nadzorni pultevi
U tzv. „desnom hodniku“ svakodnevni rad odvija se u 17 ambulanti (11 ambulanta za preglede, 3 ambulante za opservaciju, ambulanti za UZV, izolaciji) i 2 nadzorna pulta. Također u neposrednoj blizini je i prostorija za primjenu klizme, kao i prostor za umrle.
U navedenom hodniku nadzor nad bolesnicima u ambulantama provodi se na nadzorna pulta.
Prvi nadzor namjenjen je osoblju kirurških i internih ambulanti. Sadržava potrebni pribor i opremu, uključujući lijekove i sanitetski materijal. Također ovdje se nalazi i uređaj za brze krvne analize (Premier). Računala na prvom nadzoru umrežena su sa trijažom, laboratorijem i RTG dijagnostikom čime je postignuto brzo dobivanje nalaza.

Prvi nadzor



Drugi nadzor je namjenjen osoblju neuroloških, uroloških, oftalmoloških i otorinolaringoloških ambulanti. Također sadržava lijekove i sanitetski pribor, a u svrhu dostupnosti ovdje se nalaze i kolica za reanimaciju sa defibrilatorom. Na drugom nadzoru je također i računalo umreženo sa trijažom.

Drugi nadzor



Za pregled i obradu bolesnika koristi se 11 ambulanti koje su podijeljene po specijalnostima:
•    kirurgija 4 ambulante (ambulante 1,2,3,15)
•    interna 3 ambulante (ambulante 4,5,6)
•    neurologija 2 ambulante (ambulanta 7,8)
•    urologija (ambulanta 9)
•    oftalmologija (ambulanta 10)
•    otorinolaringologija (ambulanta 11).

 


Ambulante su podijeljene po specijalnostima zbog potrebne specifične opreme (pogotovo oftalmologija i otorinolaringologija). Naravno, u slučaju potrebe za zbrinjavanje bolesnika koristi se bilo koja slobodna ambulanta.


Oprema u ambulantama
    Sve ambulante u Zavodu za hitnu medicinu jednako su uređene i suvremeno opremljene:
•    „Drager Ponta“ viseći šinski sistem,
•    centralni dovod plinova i energenata,
•    „Drager Infinity Delta“ invazivni hemodinamski monitori,
•    12 kanalni EKG uređaji
•    računala
•    „stretcheri“,
•    „Medtronic Lifepak 20“ bifazični defibrilatori
•    pribor za primjenu kisika,
•    aspiratori,
•    lijekovi i infuzijske otopine,
•    specifičan pribor za pojedine specijalnosti (oftalmologija, ORL).


Opservacije
    Za potrebe opservacije bolesnika do finalnog zbrinjavanja (otpusta kući ili prijema u bolnicu) koriste se 3 ambulante sa mogućnošću monitoriranja neinvazivnim monitoringom i mogućnošću provođenja dijagnostičko-terapijskih postupaka.

Opservacije



U prostorima opservacije raspolažemo slijedećom opremom:
•    „Drager Ponta“ visećim šinskim sistemom,
•    centralnim dovodom plinova i energenata,
•    priborom za primjenu kisika
•    aspiratorima
•    „Dash 2500“ neinvazivnim monitorima,
•    kolicima za reanimaciju za bifazičnim defibrilatorima,
•    kolicima za pripremu i primjenu terapije,
•    lijekovima i infuzijskim otopinama,
•    „stretcherima“.
   

Izolacija
    Prostor izolacije namjenjen je za prijem infektivnog bolesnika. Sastoji se od dva dijela, predprostora za pripremu i oblačenje i samog prostora izolacije.
    Oprema u izolaciji jednaka je kao i u svim ostalim ambulantama.

Izolocija




Djelatnici Zavoda za hitnu medicinu
Uz liječnike specijaliste i specijalizante svakodnevni rad u Zavodu za hitnu medicinu je nezamisliv bez medicinskih sestara i tehničara, kao i pomoćnih djelatnika.


Hijerarhijska struktura djelatnika je slijedeća:
•    pročelnik Zavoda
•    glavna sestra Zavoda
•    voditelji smjena
•    smjenske medicinske sestre i tehničari (57)
•    pomoćni djelatnici (11).

Medicinske sestre i tehničari, njih 57, čine najbrojniji profil djelatnika Hitne službe. Od ukupnog broja medicinskih sestara i tehničara, njih 13 je sa završenom višom i visokom stručnom spremom, a nekoliko kolegica kolega je u fazi školovanja na Zdravstvenom veleučilištu.
Svi djelatnici Zavoda za hitnu medicinu su dodatno stručno osposobljeni za hitne intervencije i reanimaciju bolesnika i posjeduju veliko iskustvo, kako teorijsko tako i praktično u zbrinjavanju hitnih bolesnika. Također, radno smo aktivni na stručnim skupovima, simpozijima i kongresima vezanim za hitna stanja i intenzivnu i hitnu medicinu.


Raspored smjena
    Svakodnevni rad u Hitnoj službi odvija se po principu smjena prema unaprijed poznatom rasporedu „12-24-12-48“. Pritom je u svakoj smjeni prisutno 10 medicinskih sestara i tehničara. Od tog broja na 1. nadzoru (kirurgija, interna) prisutno je 7 medicinskih sestara, od toga jedna instrumentarka i jedan medicinski tehničar-gipser. Na 2. nadzoru u svakoj smjeni je prisutno 3 medicinske sestre/tehničara.
    Svakodnevni rad obavlja se po principu timskog rada. Pritom, svaki član tima jasno zna koja je njegova zadaća u zbrinjavanju kritičnog oboljelog ili ozlijeđenog bolesnika. Tijekom obavljanja službe komunikaciju između djelatnika se provodi na visokom profesionalnom nivou, a u obraćanju prema bolesniku služimo se komunikacijskim vještinama.

Radno vrijeme dnevne službe počinje u 07,45 i traje do 19,45. Noćna služba počinje u 19,45 i traje do drugog dana u 07,45.
    Na početku svake smjene provodimo usmenu primopredaju službe na 1. nadzoru. Nakon okupljanja svih djelatnika iz protekle i naredne smjene počinje referiranje službe po specijalnostima (ukupno pacijenata, ukupno prijema, ukupno opservacija, ukupno reanimacija, pacijenti u obradi, pacijenti koji čekaju). Nakon obavljene zajedničke primopredaje medicinske sestre i tehničari preuzimaju od kolegica i kolega bolesnike koji su u obradi i ukratko se upoznaju s njima (dijagnozom, terapijom, zahvatima, dijagnostici).

Voditelji smjena
    Svaka smjena ima voditelja smjene, koji je najčešće viša medicinska sestra ili tehničar. Uloga voditelja smjene je izuzetno odgovorna, upravo zbog dinamike rada Hitne službe. Voditelj smjene nakon obavljene primopredaje pruža daljnje upute osoblju u smjeni, koordinira radom osoblja, informira o novitetima u službi, nastoji riješiti konfliktne situacije, sudjeluje u akutnom zbrinjavanju bolesnika, komunicira sa ostalim hitnim službama (policijom, hitnom medicinskom pomoći), te odgovara za eventualne propuste pročelniku i glavnoj sestri Zavoda.
    Također voditelji smjena su aktivni sudionici na svim jutarnjim liječničkim sastancima Zavoda za hitnu medicinu.


Edukacija djelatnika
Važno je naglasiti da je edukacija medicinskih sestara i tehničara u Hitnoj službi imperativ, stoga svi prolaze zahtjevne tečajeve održavanja života, a stečeno znanje provode u svakodnevnoj praksi. Sestre koje se ne educiraju za nove spoznaje i protokole u radu, nezaobilazno nazaduju stoga težimo kontinuiranoj edukaciji.
Svakog mjeseca u seminarskoj dvorani Zavoda za hitnu medicinu provode se interna predavanja sa temama vezanim uz Hitnu medicinu. Također prezentacije opreme i pribora za akutno zbrinjavanje, kao i vježbe provode se u jednoj od sala za reanimaciju.
Svake godine veliki broj sestara i tehničara upućuje se na zahtjevne međunarodne tečajeve održavanja života u organizaciji ERC-a (European resuscitation councila). Gotovo sve sestre i tehničari položili su ILS (Immediate Life Support) tečaj, nekoliko njih položilo je ALS (Advanced Life Support) i ITLS (International Trauma Life Support) tečaj.


Iz statistike
    Tijekom 24 sata kroz Hitnu službu prođe od 250-300 bolesnika. Nekad ta brojka premašuje i 320 bolesnika. Od ukupnog broja bolesnika, gotovo ¼ bude dovežena vozilima Hitne medicinske pomoći. Broj reanimacija je također velik, od 1-5 u smjeni.


    Sve ove brojke govore u prilog dinamici rada u Hitnoj službi, kao i opterećenosti osoblja koje je ovdje zaposleno.

Umjesto zaključka
    U Hitnoj službi rade visoko educirane medicinske sestre i tehničari koji u svakom trenutku brzo, spretno, savjesno i požrtvovno reagirati, pružajući bolesniku najviši stupanj liječenja i skrbi, koristeći se pritom teorijskim znanjem i manualnim vještinama.
    Rad u Hitnoj službi smatra se najstresnijim radnim mjestom u zdravstvu. Osoblje hitne službe svakodnevno se suočava sa:
•    hitnim prijemima,
•    vitalno ugroženim bolesnicima,
•    hitnim i neplaniranim intervencijama,
•    reanimacijskim postupcima,
•    suočavanjem sa obiteljima
     - kritičnih bolesnika
     - naglo stradalih bolesnika („iz punog zdravlja“ – prometne nesreće, nesreće na radu).

Sve navedeno dovodi do posljedičnog rizika od profesionalnog izgaranja.

Od osoblja Hitne službe se istovremeno očekuje 24-satna fizička, psihička i profesionalna angažiranost. Pred osoblje Hitne službe postavljena su velika očekivanja, kako samog bolesnika, tako i njegove obitelji, ali i ostalih članova tima – profila zdravstvenih djelatnika.

Ažurirano ( Ponedjeljak, 29 Lipanj 2009 22:39 )  
Marketing